|
|
Medjustranacka suradnja na Capitol Hillu - prvi izazov za novog predsjednika (5/1/01)
|
Prilog Jima Malonea
Novoizabrani predsjednik George Bush najavljuje da ce odmah po stupanju na duznost u Kongresu pokrenuti dvije zakonodavne inicijative: smanjenje poreza, te reformu obrazovnog sustava. No, demokrati upozoravaju da ce za uspjeh tih inicijativa biti potreban kompromis. O izazovima koji uskoro ocekuju novu administraciju prilog je pripremio Jim Malone.
Na novog ce se predsjednika pritisak od pocetka vrsiti i s desna i s lijeva. Konzervativci iz njegove Republikanske stranke ocekuju znacajno smanjenje poreznih stopa, te jacanje oruzanih snaga. Demokrati pak ocekuju da ce predsjednik za svaku svoju inicijativu u Kongresu traziti podrsku ne samo svoje stranke, vec i oporbe. Demokrati naime ocekuju da ce, nakon vrlo tijesnih izbora, George Bush ispuniti svoje obecanje iz kampanje prema kojem namjerava "ujediniti, a ne podijeliti zemlju."
Za sada, medjutim, gospodin Bush nije posebno pokazao mu je medjustranacki kompromis glavni prioritet, pogotovo kada je u pitanju porezna politika. Mnogi pristase gospodina Busha, pogotovo republikanci u Kongresu, napominju da je prerano za odstupanje od izbornih obecanja stranackoj bazi. "Predsjednik bi time odmah u pitanje doveo vlastiti kredibilitet", kaze republikanski senator Chuck Hagel.
Hess: "Koncentracija na republikanske zakonodavne inicijative"
Novoizabrani predsjednik, kako se cini, namjerava slijediti strategiju bivseg predsjednika Ronalda Reagana, koji se opirao kompromisu s demokratima sve do trenutka kada je to bilo neophodno potrebno za usvajanje nekog zakonskog prijedloga. Stephen Hess iz washingtonskog Instituta Brookings objasnjava: "Gospodin Bush ne smatra da je njegov mandat prilika za stvaranje koalicijske vlade, niti za postizanje bilo kakvih medjustranackih dogovora. Mislim da je posve jasno da ce se novi predsjednik koncentrirati na pitanja o kojima je najvise govorio za vrijeme svoje izborne kampanje. On ce se u potpunosti usredotociti na te zakonodavne inicijative, pa dokle ide."
Breaux: "Medjustranacka suradnja postat ce stvarnost"
Demokrati vec upozoravaju novoizabranog predsjednika da mu je strategija prilicno riskantna. Ovakva ce strategija, upozoravaju oni, od novog predsjednika udaljiti umjerenije demokratske senatore i kongresmene cija je podrska za njega od kljucnog znacaja, ako zeli da njegove zakonodavne prijedloge usvoji Kongres. Jedan od tih umjerenih demokrata je John Breaux, senator iz Louisiane. "Medjustranacko dogovaranje i kompromisi nece vise biti samo dio politicke teorije, nego ce to postati i politicka stvarnost. Niti jedna stranka, pogotovo ne u Senatu, nece nista postici ako djeluje sama, vec jedino ako suradjuje - putem legitimnih dvostranackih kompromisa", smatra senator Breaux.
"Prepolovljeni" Kongres
Podsjetimo, Senat - koji ima sto clanova - podjeljen je tocno po polovini - u njemu je 50 republikanaca i 50 demokrata. Odlucujuci glas ostaje predsjedatelju Senata, dopredsjedniku drzave. Kako je to republikanac Dick Cheney, republikanci su senatska vecina. Republikanci vecinu imaju i u Zastupnickom domu, iako takodjer vrlo neznatnu i u nacelu nedovoljnu za usvajanje zakona. Sve to upucuje na cinjenicu da Georgea Busha - kada je u pitanju Kongres - ocekuje vrlo kratak medeni mjesec. Zbog post-izbornog prijepora na Floridi, tranzicijsko razdoblje prijenosa vlasti prepolovljeno je. Osim toga, demokrati cesto podsjecaju na cinjenicu da je novi predsjednik prikupio vise elektorskih glasova, ali da je - kada su u pitanju glasovi gradjana - Al Gore prikupio pola milijuna glasova vise od Georgea Busha.
Lichtman: "Na ispitu sposobnost pregovaranja i kompromisa"
Sve to znatno ce otezati suradnju izmedju Bijele kuce i Capitol hilla, kaze povjesnicar Alan Lichtman, koji predaje na washingtonskom Sveucilistu American: "Gospodin Bush niti u jednom domu Kongresa nema dovoljno glasova, te zbog toga ne moze progurati vlastite zakonodavne inicijative na tradicionalan nacin. Njegova sposobnost pregovaranja i kompromisa bit ce na velikom ispitu, i to vrlo rano u njegovom mandatu. Kompromise treba postici sto prije, jer kako vrijeme odmice, demokrati ce postajati sve ratoborniji - pripremajuci se za izbore za Zastupnicki dom, 2002. godine."
Cinjenica koja bi novom predsjedniku mogla pomoci kada je u pitanju smanjenje porezne stope je sve jaci dojam da gospodarski rast slabi. Celnik demokrata u Zastupnickom domu, Richard Gephardt, kaze da bi ta cinjenica - zajedno s ocekivanim viscima u saveznom proracunu - mogla navesti mnoge demokrate da podrze predsjednikov prijedlog o opcem smanjenju porezne stope.
|
