|
|
Nominacija generala Powella za buduceg drzavnog tajnika - ocekivana podrska Senata (16/1/00)
|
Prilog Jima Malonea
Umirovljeni general Colin Powell - koga je novoizabrani predsjednik George Walker Bush nominirao na polozaj drzavnog tajnika - sutra ce u senatskom Odboru za medjunarodne odnose odgovarati na pitanja senatora koji trebaju odluciti o tome da li podrzati njegovo imenovanje, ili ne. Prevladava misljenje da njegova kandidatura nece naici na ozbiljnije protivljenje.
Medju pitanjima koja ce mu sigurno biti postavljena bit ce i ona koja se ticu njegovih planova glede odrzavanja dosadasnje americke angaziranosti u svijetu, s obzirom na najavljene namjere smanjenja sudjelovanja americke vojske u mirovnim misijama.
Naglasak na nacionalnoj sigurnosti
General Powell je najavio da ce medju prioritetnim vanjsko-politickim ciljevima Busheve administracije biti izgradnja sustava protu-raketne obrane, te nastavljanje americkih mirovnih nastojanja na Srednjem istoku. Sukladno obecanjima koja je tijekom predizborne kampanje dao gospodin Bush, general Powell najavljuje da nova vlada razmatra smanjenje angaziranosti americkih oruzanih snaga u svijetu.
"Nase su oruzane snage razvucene na puno strana, do granice kad postaju vrlo prorijedjene. Postoji granica izdrzljivosti preko koje se daljnje slanje vojske u inozemstvo vise ne moze izdrzati. Mi cemo, dakle, razmotriti to pitanje, razgovarat cemo o tome s nasim saveznicima, konzultirati se, te na terenu procijeniti kako se sada odvijaju stvari i sto treba uciniti sada i u buducnosti," kazao je general Powell.
Vanjsko-politicki strucnjaci kazu da je general Powell - zahvaljujuci izvanrednom vojnom iskustvu - prava osoba za takvu procjenu. Jedan od njih je i Michael O'Hanlon, koji radi na washingtonskom institutu Brookings.
"Colin Powell simbolizira politiku odvracanja neprijatelja, a u medjunarodnoj politici zastupa stabilnost i snagu. On nije strucnjak za vanjsku trgovinu, niti za zastitu okolisa, a nije ni strucnjak za zemlje u razvoju. On je ekspert u podrucju drzavne sigurnosti, a novoizabrani predsjednik Bush je rekao da ce upravo to biti vrlo vazan cimbenik njegove vanjske politike," rekao je ovaj strucnjak.
Kako tumaciti Powellovu doktrinu?
Iskustvo steceno tijekom Vijetnamskog rata imalo je na generala Powella ogroman utjecaj. Njegovo stajaliste da oruzane snage treba angazirati samo u slucajevima kada su kljucni drzavni interesi Sjedinjenih drzava dovedeni u pitanje temelji se upravo na iskustvu iz Vijetnama. To ce - prema misljenju Michaela O'Hanlona - dovesti do velikih promjena kada je u pitanju spremnost Sjedinjenih Drzava da sudjeluju u medjunarodnim mirovnim misijama.
"Mnoge su rasprave vodjene o tome sto tocno podrazumijeva takozvana Powellova doktrina. Predvidja li ona americko nemjesanje u krize poput Haitija, Somalije, Paname i Bosne? U odgovoru na to pitanje, mislim da se Powellova doktrina moze tumaciti dvojako. On je, nesumnjivo, vrlo suzdrzan kada je u pitanju americko vojno sudjelovanje. On smatra da - ukoliko je vojni angazman nuzan - onda to treba uciniti punom snagom, s vojnim potencijalom koji bi osigurao brzo ostvarenje americkih ciljeva, uz uvjerenje da se mora uspjeti, te da se - sto se Sjedinjenih drzava tice - poraz ne smije ni postavljati kao jedan od mogucih ishoda sukoba," kaze gospodin O'Hanlon.
Neki konzervativni republikanci brinu, medjutim, da bi nova administracija mogla biti pretjerano suzdrzana, u slucajevima kada je angaziranje vojske u mirovnim operacijama nuzno. Ukoliko senatori sutra podrze kandidaturu Colina Powella, on ce postati 65. drzavni tajnik i ujedno prvi Amerikanac africkog podrijetna na tom polozaju.
|
